Sve više mladih odraslih osoba osjeća nelagodu u društvenim situacijama i, umjesto međuljudskih interakcija, okreću se umirujućem senzornom sadržaju na internetu, pokazalo je istraživanje o popularnom fenomenu poznatom kao ASMR. Kratica je to za puni naziv “autoimuni osjetilni meridijanski refleks”, kojim se opisuje specifična senzorna reakcija na određene vizualne i zvučne podražaje. Ona obično počinje osjećajem trnaca na tjemenu te dovodi do dubokog osjećaja smirenosti i opuštanja.
Zašto je ASMR popularan među mladima?
Platforme poput YouTubea i TikToka preplavljene su tisućama i tisućama videozapisa u kojima ASMR kreatori, primjerice, simuliraju češljanje i pletenje kose, šapuću umirujuće afirmacije, tapkaju po površinama, stišću mekanu masu… sve s ciljem poticanja tih specifičnih “trnaca”. The Guardian prenosi kako je Revealing Reality, nagrađivana agencija za bihevioralna istraživanja, objavila opsežno izvješće o ovom fenomenu, analizirajući tisuće ASMR videozapisa te intervjuirajući njihove autore i gledatelje. Studija se fokusirala na najčešće okidače, poput naglašenog šaptanja, disanja, zvukova usana, tapkanja i gužvanja materijala, kao i nježnih pokreta ruku koje mnogi koriste kako bi se opustili i lakše zaspali.
Istraživači su istaknuli svoju iznenađenost visokom stopom mladih koji su izjavili kako im je interakcija uživo previše stimulirajuća pa su znanstvenici postavili pitanje što sve veća popularnost ASMR sadržaja među ovom generacijom govori o njihovoj sposobnosti snalaženja u nepredvidim situacijama izvan ekrana. U anketi provedenoj na više od 2.000 odraslih osoba, Revealing Reality je utvrdio jasnu povezanost između dobi i osjetljivosti na društvene i senzorne podražaje. Mlađe odrasle osobe (18-44 godine) češće doživljavaju svijet kao da im je preopterećujući, imaju potrebu zaštititi se od vanjske buke i izravnih interakcija te u većem broju uživaju u ASMR sadržaju.
The Guardian donosi dio rezultata koji su posebno upečatljivi:
- 47% ispitanika u dobi od 25 do 34 godine osjeća nelagodu u bučnim ili prometnim prostorima poput trgovačkih centara i željezničkih stanica, dok je taj postotak kod ispitanika između 55 i 64 godine 35%.
- 39% ispitanika u dobi od 18 do 24 godina koristi slušalice s poništavanjem buke u javnosti kako bi se izolirali od vanjskih zvukova, u usporedbi s 21% onih između 45 i 54 godine.
- mlađe generacije također su sklonije komunicirati s ljudima online umjesto uživo te radije rade sami nego u društvu drugih ljudi.
Istraživanje vezano za ASMR sadržaj došlo je u trenutku kada audiolozi upozoravaju na porast mladih koji se javljaju zbog problema s percepcijom i obradom zvukova, što bi moglo biti povezano s pretjeranom upotrebom slušalica za poništavanje buke. Podaci iz Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a pokazuju da mladi provode sve manje vremena u stvarnom svijetu i istovremeno doživljavaju višu razinu anksioznosti u usporedbi s prethodnim generacijama. Izvješće postavlja ključno pitanje: kakve posljedice ostavlja povlačenje iz nepredvidivih, stvarnih interakcija i nastojanje da se sve ljudske potrebe zadovolje kroz ekran?
Što kažu znanstvenici?
U detaljnim razgovorima ispitanici su objasnili koliko im ASMR sadržaj pruža ugodu i osjećaj sigurnosti. Opisali su ga kao “fizički umirujući učinak i bijeg od stvarnosti u kojoj je sve previše”. Kažu kako svijet, koji ih preplavljuje, postaje podnošljiviji uz sadržaj koji stvara iluziju pažnje i bliskosti, gdje čak i nepoznata osoba za koju se čini da gledatelju posvećuje punu pozornost djeluje kao “luksuzno iskustvo”. No, znanstvenici se pitaju je li ASMR poput “digitalnog opijata” za sve veći broj mladih koji kroz te sintetske doživljaje pokušavaju zadovoljiti prirodnu potrebu za utjehom, dodirom, spontanom igrom, intimnošću i pažnjom.
“Što ako zaboravimo da je ponekad korisno suočiti se s nečim što nam je teško? Što ako, izbjegavajući ‘neurednost’ stvarnih ljudskih interakcija, propuštamo ključne elemente koji su nam potrebni kao pojedincima i kao vrsti – feromone, neverbalnu komunikaciju, prilagodljivost, emocionalni razvoj?”, pitaju se znanstvenici. Nadalje, postavljaju pitanje je li život uistinu postao toliko opterećujući ili su ljudi, izbjegavajući njegove izazovnije aspekte, postali manje sposobni nositi se s njima.
Jenny Radesky, izvanredna profesorica na Sveučilištu u Michiganu i stručnjakinja za utjecaj tehnologije na razvoj djece, istaknula je kako izvještaj otvara prostor za razmišljanje o tome kako mladi grade otpornost:
“Ako im se život čini previše, ASMR je brza i lako dostupna metoda za smirenje, koja ne zahtijeva trud kakav, primjerice, traže vježbe disanja ili mindfulness.”
Problem je, dodala je, što ASMR smiruje, ali ne nužno i pomaže mladima da se ponovno povežu sa svijetom oko sebe:
“Učenje vještina koje će primjenjivati u drugim situacijama obično nije sastavni dio ASMR-a. Ako netko postane ovisan o ovom sadržaju i uvijek mu se mora vraćati kako bi se osjećao bolje, to može biti prepreka za razvoj unutarnjih mehanizama nošenja sa stresom. Trebamo osigurati da mladi u stvarnom svijetu – u svojim društvenim i fizičkim okruženjima – imaju prilike učiti kako izgraditi otpornost.”
FOTOGRAFIJE: Unsplash+, Pexels
