S početkom nove godine, istražujemo i kakvi su trendovi na radnom mjestu u 2025. I dalje traju rasprave o radu iz ureda ili na daljinu – dok neke tvrtke inzistiraju na povratku zaposlenika u fizičke urede, druge su potpuno prigrlile remote modele rada. No, jedno je jasno: ne postoji univerzalno rješenje.
Trendovi na radnom mjestu u 2025.
U međuvremenu, umjetna inteligencija postaje sve važniji alat u radnom okruženju. AI već sada utječe na zapošljavanje i redefinira način na koji se obavljaju određeni poslovi, no istovremeno podsjeća na važnost ljudskog iskustva i kreativnosti, osobito u područjima gdje tehnologija ne može nadomjestiti intuiciju i međuljudske odnose.
Kako će izgledati trendovi na radnom mjestu u 2025.? Hoće li se zaposlenici prilagoditi strožim pravilima ili će tvrtke morati pronaći nove načine za zadržavanje talenata? I dok jedni raspravljaju o tome gdje ćemo raditi, ključna pitanja ostaju – kako ćemo raditi i što nas čini vrijednima u svijetu koji se sve više oslanja na tehnologiju?
Nastavak razgovora oko povratka u ured
Već više od tri godine možemo pratiti nastojanja da se zaposlenici vrate u fizičke urede, ali jaz između onoga što većina zaposlenika želi (fleksibilnost i hibridni model rada) i onoga što neki lideri zagovaraju (rad iz ureda i povratak na pretpandemijske radne navike) i dalje je postojan, piše Fast Company. Iako bi svi htjeli okončati ovu temu, u 2025. ćemo vjerojatno gledati daljnje prilagodbe politika, posebno nakon odluka velikih tvrtki poput Amazona da vrate zaposlenike u urede pet dana u tjednu.
Unatoč pritisku za rad iz ureda, mnoge će tvrtke i dalje podržavati neki oblik hibridnog rada. Sam Naficy, izvršni direktor softverske tvrtke Prodoscore koja se bavi analizom produktivnosti zaposlenika, za Fast Company je rekao:
“Hibridni rad je nova norma. Unatoč naporima da se uvedu obvezni dolasci u ured, hibridni rad ostaje, jer fleksibilnost više nije opcija nego nužnost. Malo koja tvrtka će se potpuno vratiti radu iz ureda bez rizika gubitka talentiranih zaposlenika.”
Naravno, u nekim slučajevima, zahtjevi za rad iz ureda možda su osmišljeni upravo kako bi potaknuli zaposlenike na odlazak. Prošlog su mjeseca Elon Musk i Vivek Ramaswamy, koji će preuzeti vodstvo nad novim Odjelom za efikasnost vlade, u The Wall Street Journalu napisali članak u kojem izražavaju nadu da će vraćanje saveznih službenika u urede dovesti do njihove dobrovoljne ostavke.
“Obvezivanje zaposlenika javne službe da dolaze u ured pet dana u tjednu rezultiralo bi valom dobrovoljnih otkaza, što bismo pozdravili. Ako zaposlenici ne žele dolaziti na posao, američki porezni obveznici ih ne bi trebali plaćati za privilegiju rada od kuće koju su imali tijekom pandemije”, napisali su.
Lee Daniels, voditelj rasta i inovacija u konzultantskoj tvrtki za poslovne nekretnine JLL, očekuje da će hibridni rad u budućnosti biti manje u fokusu organizacija. Za Racounter je komentirao:
Razgovarao sam s brojnim klijentima koji više ne žele raspravljati o povratku u ured ili hibridnom radu jer su umorni od te teme.
Umjesto toga, tvrtke će se usmjeriti na radne modele koji najbolje podržavaju inovaciju, organizacijsku kulturu i dobrobit zaposlenika, a istovremeno osiguravaju dobar povrat ulaganja. Iako su se mnoge tvrtke odlučile na model koji od zaposlenika zahtijeva dolazak u ured tri dana tjedno, Daniels napominje da će i dalje postojati širok raspon različitih radnih modela. Međutim, prema Bruceu Daisleyju, bivšem potpredsjedniku Twittera i autoru newslettera Make Work Better, tvrtke će postati strože u provedbi svojih uredskih pravila:
“Vidjet ćemo strukturiraniji pristup hibridnom radu. Tvrtke će inzistirati na dolasku u ured određenim danima – neovisno o broju – i provodit će ta pravila s više dosljednosti. Nećemo svjedočiti potpunom povratku na petodnevni rad iz ureda. Čak i u organizacijama koje donose odluke o povratku na pet dana u uredu, i dalje će biti određene razine fleksibilnosti.”
Utjecaj umjetne inteligencije na poslove i zapošljavanje
Veći dio ove godine svjedočili smo sve većoj zabrinutosti zaposlenika zbog utjecaja umjetne inteligencije (AI) na tržište rada – a njezini učinci već su vidljivi. Studija provedena u studenom pokazala je da je broj oglasa za poslove podložne automatizaciji, poput onih u pisanju i programiranju, smanjen za 21% u usporedbi s oglasima za poslove koji zahtijevaju manualne vještine, otkako je ChatGPT uveden. Mnogi stručnjaci ipak optimistično gledaju na pozitivne učinke AI-ja, tvrdeći da će smanjiti dosadne zadatke – pa čak i stvoriti potpuno nova radna mjesta.
“Normalno je brinuti o gubitku poslova kada dolazi nova tehnologija. Ali oduvijek je postojao strah od novih tehnologija, a gotovo bez iznimke svaka je nova tehnologija donijela više poslova nego što ih je prethodno ukinula”, piše futurist Frank Diana.
Jedno od područja na kojem se utjecaj AI-ja već jasno osjeća je zapošljavanje. Iako mnoge tvrtke već koriste umjetnu inteligenciju za selekciju prijava kandidata, očekuje se da će 2025. donijeti još širu primjenu ove tehnologije u procesu regrutacije. Prema istraživanju Resume Buildera, gotovo 70% poslodavaca planira koristiti AI u nekoj fazi zapošljavanja do kraja 2025. godine. No, AI više nije samo alat za početno filtriranje prijava – 23% tvrtki već ga koristi za provođenje intervjua, dok još 19% planira uvesti AI u taj proces tijekom sljedeće godine.
Adam Charlson, partner u tvrtki Focus Search Partners, upozorava da umjetna inteligencija ne bi smjela preuzeti cijeli proces:
“AI može brzo filtrirati ogroman broj životopisa i pronaći one koji se najbolje podudaraju s ključnim riječima iz oglasa. Ali može li umjetna inteligencija samostalno odabrati najboljeg kandidata? Kratak odgovor je – ne. Iako može puno toga, AI ne može zamijeniti ljudski faktor u zapošljavanju.”
Lynda Gratton, profesorica s London Business School, vjeruje da će 2025. biti godina u kojoj ćemo napokon razumjeti granice umjetne inteligencije i otkriti gdje je ova tehnologija najkorisnija, a gdje je manje učinkovita, piše Raconteur. Iako su mnogi poslovi i dalje osjetljivi na automatizaciju, ljudsko iskustvo i dalje ostaje ključno – osobito u kreativnom radu. Gratton kaže:
“Ljudi u kreativni proces unose cijelo svoje životno iskustvo, a upravo to je ono što čini kreativnost jedinstvenom. Zato će 2025. također biti godina u kojoj ćemo bolje razumjeti što znači biti čovjek.”
Otpor prema DEI programima
Ove su godine brojne velike tvrtke – uključujući Walmart, Lowe’s, Ford, John Deere, Harley Davidson, Jack Daniels i Toyotu – smanjile ili ukinule svoje DEI (diversity, equity & inclusion) programe pod pritiskom konzervativnih aktivista, piše Fast Company. Osim toga, negativni stavovi o DEI-u polako prodiru i među zaposlenike. Studija Pew Researcha iz studenog 2024. pokazala je da 23% ispitanika smatra da je fokus na DEI “loša stvar”, dok je taj postotak 2023. iznosio 16%.
No, DEI nije nestao, tvrde Erin Uritus iz organizacije Out & Equal i Bob Witeck iz Witeck Communications, Inc.:
“Istina je da ne svjedočimo velikoj promjeni na tržištu rada ili smanjenju javne podrške DEI-u. Većina tvrtki razumije da su takvi programi dobri za zaposlenike – i dobri za poslovanje.”
Dolaskom nove Trumpove administracije, očekuje se dodatni pritisak na DEI programe u SAD-u. Tijekom 2025. imat ćemo priliku pratiti kako će se tvrtke koje ostaju posvećene većoj jednakosti prilagoditi, bilo kroz rebrendiranje ili promjene u strategiji.
Kraj degradacije radnog okruženja
U 2025. godini, očekuje se i veća raznolikost u vrstama poslova koje ljudi obavljaju. Prema prognozama Lynde Gratton, trend rasta freelance rada će se nastaviti, dok će fleksibilni i honorarni aranžmani postajati sve češći, osobito među stručnjacima s najtraženijim vještinama koji traže veću autonomiju:
“Vidjet ćemo jezgru zaposlenika koji su predani jednoj tvrtki, a oko njih će biti širok krug freelancera koji rade na projektnoj osnovi.”
Tvrtke će također postati svjesnije utjecaja organizacijske kulture na radno okruženje, smatra Bruce Daisley, piše Raconteur. U posljednjih nekoliko godina došlo je do degradacije radnog iskustva pa kaže kako su ljudi na poslu sve češće preopterećeni i rastreseni. Ovaj fenomen Daisley opisuje kao ‘propadanje’ rada (enshittification of work) – izraz koji se inače koristi za postupno pogoršanje kvalitete proizvoda ili usluga. Iako se najčešće odnosi na degradaciju online platformi, Daisley vjeruje da smo svjedočili istom procesu i u poslovnom svijetu, gdje angažman zaposlenika slabi, a sve više njih osjeća se usamljeno i nepovezano s kolegama.
Tvrtke koje žele steći konkurentsku prednost suprotstavit će se tom trendu, tvrdi Daisley i dodaje da će to rezultirati većim razlikama među organizacijama u pogledu radne kulture i vrijednosti koje nude zaposlenicima:
“Tvrtke koje žele poboljšati zadržavanje zaposlenika i njihov profesionalni razvoj, prepoznat će koliko je kultura važan faktor.”
Lee Daniels predviđa da će u 2025. organizacije staviti veći naglasak na društvenu povezanost i korporativnu kulturu, što će im pomoći da privuku kvalitetnije talente i ojačaju svoj imidž poželjnog poslodavca.
FOTOGRAFIJE: Pexels, Unsplash+
